se prvi put spominje u pisanom dokumentu 1791. godine. Stoga je ovaj novi grb kombinacija elemenata biskupskog grba Maksimilijana Vrhovca i nekih elemenata vezanih prvenstveno uz park Maksimir, prepoznatljivi simbol na±e četvrti.
OPIS GRBA. Osnovu grba čini ±tit koji je podijeljen na četiri dijela (polja). Prvo ili gornje desno polje (iz perspektive promatrača gornje lijevo polje) sadrµi podlogu od okomitih zeleno-bijelih pruga (tri zelene i dvije bijele) na kojoj se nalazi biskupski ±tap µute boje. Na drugom ili gornjem lijevom polju nalazi se dijetao koji bu±i deblo, te je okrenut u smjeru prvog polja. Dijetao je crno-bijeli s dva mala područja crvene boje. Radi se o vrsti Crvenoglavi dijetao, vrlo velike populacije od čak 32 para po četvornom kilometru, ±to je dosad najveća zabiljeµena gustoća te vrste u svijetu te je kao takav najkarakterističniji primjerak maksimirske ±ume. Ostatak polja je zelene boje. Treće i četvrto polje sadrµavaju elemente preuzete iz grba Maksimilijana Vrhovca. U trećem ili donjem desnom polju na zelenoj podlozi se nalazi bijela kula s dvjema pu±karnicama i vratima. Iznad kule je µuta podloga. Na četvrtom ili donjem lijevom polju nalazi se skupina stijena u pećini u sivoj boji, a pozadina je modra. Iznad ±tita se nalazi svijetlo plava kaciga na kojoj je kruna µute boje i na kruni kula slična kao ona na ±titu, ali je načinjena od crveno-bijelih kvadratića. Ova tri elementa su također preuzeta iz grba Maksimilijana Vrhovca. Umjesto pla±ta se nalaze dva para stiliziranih listova hrasta. Gornji par ide prema periferiji, a zatim se svija prema unutra±njosti. Donji par se svija polukruµno prema dolje. Na listovima je lice tamno zeleno, a naličje svijetlo zeleno. Na dnu oba donja lista spu±ta se peteljka s po jednim µirom sa svake strane ±tita. Ispod ±tita je tamno zelena vrpca s natpisom NK MAKSIMIR koja obavija µirove sa straµnje strane. Naličje vrpce je svijetlo zeleno.
Novi grb Maksimira
Budući da je grb najprepoznatljiviji simbol kluba ili bilo koje udruge, treba sadrµavati karakteristične simbole koji se lako mogu povezati s četvrti, zajednicom ili gradom. Stoga, ovo je prijedlog novog grba zasnovanog na povijesnim činjenicama vezanim za nastanak toponima Maksimir.
POVIJEST. Ime "Maksimir" dugujemo nekada±njem zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji je stolovao od 1787, do 1827. godine. Vrhovac je bio jedna od najbitnijih povijestnih osoba u Hrvatskoj toga vremena, a posebno se isticao za hrvatsku kulturnu i drµavnu samostalnost. Sjevero-istočno od tada±njeg Zagreba, iza naselja La±ćina, nalazio se posjed i lovi±te zagrebačkog Kaptola. To je bila gusta, većinski hrastova ±uma koja se prostirala od Medvednice na sjeveru do rijeke Save na jugu. Maksimilijan Vrhovac je namjeravao dio ±ume preurediti kao perivoj i javno ±etali±te za građanstvo te je započeo s radovima za uređenje. Godine 1794. perivoj je sluµbeno otvoren i darovan građanima Zagreba. Puno ime perivoja glasilo je "Maksimilijanov mir" ±to je preraslo u "Maksimir". Ime "Maksimir"