se prvi put spominje u pisanom dokumentu 1791. godine. Stoga je ovaj novi grb kombinacija elemenata biskupskog grba Maksimilijana Vrhovca i nekih elemenata vezanih prvenstveno uz park Maksimir, prepoznatljivi simbol naše četvrti.
OPIS GRBA. Osnovu grba čini štit koji je podijeljen na četiri dijela (polja). Prvo ili gornje desno polje (iz perspektive promatrača gornje lijevo polje) sadrži podlogu od okomitih zeleno-bijelih pruga (tri zelene i dvije bijele) na kojoj se nalazi biskupski štap žute boje. Na drugom ili gornjem lijevom polju nalazi se dijetao koji buši deblo, te je okrenut u smjeru prvog polja. Dijetao je crno-bijeli s dva mala područja crvene boje. Radi se o vrsti Crvenoglavi dijetao, vrlo velike populacije od čak 32 para po četvornom kilometru, što je dosad najveća zabilježena gustoća te vrste u svijetu te je kao takav najkarakterističniji primjerak maksimirske šume. Ostatak polja je zelene boje. Treće i četvrto polje sadržavaju elemente preuzete iz grba Maksimilijana Vrhovca. U trećem ili donjem desnom polju na zelenoj podlozi se nalazi bijela kula s dvjema puškarnicama i vratima. Iznad kule je žuta podloga. Na četvrtom ili donjem lijevom polju nalazi se skupina stijena u pećini u sivoj boji, a pozadina je modra. Iznad štita se nalazi svijetlo plava kaciga na kojoj je kruna žute boje i na kruni kula slična kao ona na štitu, ali je načinjena od crveno-bijelih kvadratića. Ova tri elementa su također preuzeta iz grba Maksimilijana Vrhovca. Umjesto plašta se nalaze dva para stiliziranih listova hrasta. Gornji par ide prema periferiji, a zatim se svija prema unutrašnjosti. Donji par se svija polukružno prema dolje. Na listovima je lice tamno zeleno, a naličje svijetlo zeleno. Na dnu oba donja lista spušta se peteljka s po jednim žirom sa svake strane štita. Ispod štita je tamno zelena vrpca s natpisom NK MAKSIMIR koja obavija žirove sa stražnje strane. Naličje vrpce je svijetlo zeleno.
Novi grb Maksimira
Budući da je grb najprepoznatljiviji simbol kluba ili bilo koje udruge, treba sadržavati karakteristične simbole koji se lako mogu povezati s četvrti, zajednicom ili gradom. Stoga, ovo je prijedlog novog grba zasnovanog na povijesnim činjenicama vezanim za nastanak toponima Maksimir.
POVIJEST. Ime "Maksimir" dugujemo nekadašnjem zagrebačkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu koji je stolovao od 1787, do 1827. godine. Vrhovac je bio jedna od najbitnijih povijesnih osoba u Hrvatskoj toga vremena, a posebno se isticao za hrvatsku kulturnu i državnu samostalnost. Sjevero-istočno od tadašnjeg Zagreba, iza naselja Lašćina, nalazio se posjed i lovište zagrebačkog Kaptola. To je bila gusta, većinski hrastova šuma koja se prostirala od Medvednice na sjeveru do rijeke Save na jugu. Maksimilijan Vrhovac je namjeravao dio šume preurediti kao perivoj i javno šetalište za građanstvo te je započeo s radovima za uređenje. Godine 1794. perivoj je službeno otvoren i darovan građanima Zagreba. Puno ime perivoja glasilo je "Maksimilijanov mir" što je preraslo u "Maksimir". Ime "Maksimir"